Cement je nastao prije najmanje 12 milijuna godina. Prirodni se cement stvarao dok je Zemlja prolazila kroz razdoblje intenzivnih geoloških promjena. Ljudi su na početku koristili upravo taj prirodni cement, a s vremenom su otkrili i kako napraviti cement iz drugih materijala.
Jeste li znali? – Stari Rimljani razvili su posebni beton koji se mogao postavljati ispod vode (hidraulični cement). Njihova posebna mješavina sadržavala je vapno i vulkanski pepeo. Taj je beton bio tako čvrst da mnoge njihove građevine, mostovi i ceste postoje još i danas, 2000 godina nakon što su izgrađeni.
| 12.000.000 g. p.n.e. | Na prostoru današnjeg Izraela odvile su se reakcije između vapnenca i uljnog škriljca pri spontanom sagorijevanju te su tako nastala ležišta cementnih spojeva. Ležišta su pronašli izraelski geolozi tijekom 1960-ih i 1970-ih godina. |
| 3000. g. p.n.e. Egipćani |
Koristili blato pomiješano sa slamom kako bi povezali osušene cigle. Pri izgradnji piramida koristili i žbuku od gipsa i vapna. |
| Kinezi | Koristili cementni materijal za povezivanje bambusa za brodove i pri izgradnji Kineskog zida. |
| 800. g. p.n.e. Grčka, Kreta i Cipar |
Koristili žbuku od vapna koja je bila puno čvršća od kasnije rimske žbuke. |
| 300. g. p.n.e. Babilonci i Asirci |
Koristili bitumen za povezivanje kamenja i cigli. |
| 300. g. p.n.e. – 476. n.e. Rimljani |
Koristili pozzolanski cement iz Pozzuolija, pokraj Vezuva, za izgradnju Apijske ceste, rimskih toplica, rimskog amfiteatra i Panteona te akvadukta Pont du Gard u južnoj Francuskoj. Koristili su vapno kao cementni materijal. Plinije je zabilježio kako je mješavina žbuke sadržavala vapno i pijesak u omjeru 1:4. Vitruvije navodi omjer pozzolanskog pijeska i vapna od 2:1. Životinjska mast, mlijeko i krv koristili su se kao aditivi (tvari koje se dodaju cementu za poboljšanje svojstava). Te građevine postoje još i danas! |
| 1200. – 1500. Srednji vijek | Opala je kvaliteta cementnih materijala. Upotreba živog vapna i pozzolana (mješavine s aditivima) bila je izgubljena, ali je ponovo uvedena u 14. stoljeću. |
| 1678. | Joseph Moxon piše o skrivenoj vatri u zagrijanom vapnu koja se pokazuje kada se doda voda. |
| 1779. |
Bry Higgins izdao patent za hidraulični cement (žbuku) za vanjsko žbukanje. |
| 1780. |
Bry Higgins objavljuje knjigu „Experiments and Observations Made With the View of Improving the Art of Composing and Applying Calcereous Cements and of Preparing Quicklime“ (Pokusi i opažanja u pogledu poboljšanja umijeća sastavljanja i primjene sedrenih cementa i pripreme živog vapna). |
| 1793. | John Smeaton otkriva da se pečenjem vapnenca koji sadrži glinu dobiva vapno koje može očvrsnuti i pod vodom (hidraulično vapno). Koristio je hidraulično vapno za obnovu svjetionika Eddystone u Cornwallu u Engleskoj. Određen je za izvođača 1756., ali je prvo morao izumiti materijal otporan na vodu. O svom je radu napisao knjigu. |
| 1796. | Englez James Parker patentira prirodni hidraulični cement dobiven pečenjem grumenja nepročišćenog vapnenca koji sadrže glinu. To je poznato kao Parkerov cement ili rimski cement. |
| 1802. |
U Francuskoj se koristi sličan proces dobivanja rimskog cementa. |
| 1810. |
Edgar Dobbs registrira patent za hidrauličnu žbuku, koja je nažalost bila loše kvalitete zbog nepravilnog pečenja. |
| 1812. -1813. | Francuz Louis Vicat priprema umjetno hidraulično vapno pečenjem sintetskih mješavina vapnenca i gline. |
| 1818. | Maurice St. Leger registrira patente za hidraulični cement. U SAD-u proizveden prirodni cement – vapnenac koji prirodno ima odgovarajući sadržaj gline te daje istu vrstu betona koju je otkrio John Smeaton. |
| 1820. – 1821. |
John Tickell i Abraham Chambers registriraju dodatne patente za hidraulični cement. |
| 1822. | Englez James Frost priprema umjetno hidraulično vapno slično Vicatovom i naziva ga britanskim cementom. |
| 1824. |
Englez Joseph Aspdin izumio portland cement pečenjem fino mljevene krede s glinom u prahu u peći za vapno, sve do odstranjivanja ugljikovog dioksida. Nakon toga je samljeo sinterirani proizvod i nazvao ga portland cement, prema visokokvalitetnom kamenu iz Portlanda u Engleskoj. |
| 1828. | I. K. Brunel prvi primijenio portland cement u građevini, za popunjavanje pukotina u tunelu ispod Temze. |
| 1830. | Prva proizvodnja vapna i hidrauličnog cementa u Kanadi. |
| 1836. | Prvi sistematični pokusi vlačne i tlačne čvrstoće u Njemačkoj. |
| 1843. | Tvrtka J. M. Mauder, Son & Co. Licencirana za proizvodnju patentiranog portland cementa. |
| 1845. | Isaac Johnson tvrdi da je sirovine iz portland cementa uspio spaliti na temperaturama za proizvodnju klinkera. |
| 1849. | Pettenkofer i Fuches obavili prvu preciznu kemijsku analizu portland cementa. |
| 1860. | Početak ere portland cementa suvremenog sastava. |
| 1862. | Englez Blake Stonebreaker predstavio drobilice za klinker. |
| 1867. | Francuz Joseph Monier ojačao lonce za cvijeće Amerikanca Williama Wanda pomoću žice i tako uveo ideju željeznih armatura. |
| 1871. | David Saylor registrirao prvi američki patent za portland cement. Pokazao važnost proizvodnje pravog cementnog klinkera. |
| 1880. | Englez J. Grant pokazao važnost korištenja najčvršćih i najgušćih dijelova klinkera. Glavni su se sastojci kemijski analizirali. |
| 1886. | Prva rotacijska peć predstavljena u Engleskoj i zamijenila peći s okomitom osovinom. |
| 1887. | Francuz Henri Le Chatelier odredio je omjer oksida radi pripreme pravilne količine vapna za proizvodnju cementa. Komponente je nazvao ovako: alit (trikalcij silikat), belit (dikalcij silikat) i celit (tetrakalcij aluminoferit). Ustvrdio je kako očvršćivanje nastaje formiranjem kristalnih proizvoda reakcije cementa i vode. |
| 1889. | Izgrađen prvi most od armiranog betona. |
| 1890. | Dodavanje gipsa pri mljevenju klinkera za usporavanje otvrdnjivanja betona prvi put obavljeno u SAD-u. Okomite peći zamijenjene rotacijskima i uveden kuglični mlin za mljevenje cementa. |
| 1891. | George Bartholomew postavio prvu betonsku ulicu u SAD-u, u gradu Bellefontaine u Ohiju. Postoji još i danas! |
| 1893. | William Michaelis ustvrdio da hidratizirani metasilikati tvore želatinoznu masu (gel) koji tijekom vremena dehidrira i otvrdne. |
| 1900. | Standardizirani osnovni testovi na cementu. |
| 1903. | Prva betonska višekatnica izgrađena u Cincinnatiju u Ohiju. |
| 1908. | Thomas Edison izgradio jeftine i udobne betonske kuće u gradu Union u New Jerseyu. Postoje još i danas! |
| 1909. | Thomas Edison registrirao patent za rotacijske peći. |
| 1929. | Amerikanac Dr. Linus Pauling postavio skup načela za strukture složenih silikata. |
| 1930. | Uvedene tvari za stvaranje mjehurića zraka u cementu kako bi se poboljšala otpornost na oštećenja nastala smrzavanjem, odnosno otapanjem leda. |
| 1936. | Izgrađene prve velike betonske brane, Hooverova i brana Grand Coulee. Postoje još uvijek! |
| 1956. | Američki kongres donio zakon o federalnoj međudržavnoj autocesti. |
| 1967. | Prva sportska građevina s betonskom kupolom, Assembly Hall, izgrađena na Sveučilištu u Illinoisu, u urbanom području Urbana-Champaign. |
| 1970. | Prvi put uvedeno ojačavanje cementa vlaknima. |
| 1975. | Izgrađen CN toranj u Torontu u Kanadi, najviša zgrada izgrađena lijevanjem cementa u pomične forme. Izgrađena najviša zgrada, Water Tower Place u Chicagu. |
| 1980. | Prvi put uvedeni superplastifikatori kao aditiv cementu. |
| 1985. | Prvi put uveden silikatni prah kao pozzolanski aditiv. Beton „najviše čvrstoće“ upotrijebljen u izgradnji Union Plaze u Seattleu. |
| 1992. | Izgrađena najviša zgrada od armiranog betona, na adresi S. Wacker Dr. 311 u Chicagu. |
Sadržaj osigurao Institut za informacije o mineralima, © 2002 www.mii.org